PISKAVICA

Opis biljke: piskavica je jednogodišnja biljka sa stupastim korijenom što uraste duboko u zemlju. Stabljika je okrugla i malo razgranjena. Listovi su trodijelni i imaju peteljke koje su dlakave i odozgo odebljale. Žuti ili žućkasto-bijeli cvjetovi pojedinačni su i bez peteljki, a nalaze se u pazušcima listova. Cijela biljka ima jak i prepoznatljiv miris. Raste samoniklo na suhim proplancima, uglavnom iz tla krečnjačkog sastava. Botanički naziv predstavlja piskavicu kao “grčko sijeno “. Naziv “jarčev rog” je zbog karakterističnog mirisa, koju seljaci u Francuskoj i njemačkim zemljama miješaju u kašu ili varivo za jaču muškost. Zadah i neprijatan ukus jarčeva roga – piskavice ublažava se dodavanjem mentola ili limunova soka. Piskavica je jedna od najstarijih ljekovitih biljaka. Već u Egiptu stavljali su istucano sjemenje na opekotine, a stari Kinezi i Indijci na skrofulozne rane. Starogrčka medicina i Hipokratovi učenici otkrili su djelotvornost piskavice kod bronhijalne upale, jer pospješuje čišćenje od sluzi. Karlo veliki jednom je naredbom o uvozu proširio piskavicu po franačkoj državi – dakle – gotovo cijelim zapadnoevropskim područjem. U narodnoj veterini se koristi kao lijek protiv slinavke i za jačanje stoke. Iako su kemijski preparati potisnuli piskavicu, ne treba je zanemariti, jer ublažava upalne procese i jača organizam nakon dugotrajnog bolovanja.

Stanište: piskavica potječe iz Indije. U zemljama Sredozemlja uzgaja se kao ljekovita i krmna biljka. U prirodi se nalazi u poludivljem stanju. Cvate u junu i julu, sjeme se bere u avgustu.

Ljekoviti dio biljke: Za ljekovite svrhe koristi se sjeme i to samo spoljnje ( iz mahune), koje je slično lanenom sjemenu. Sjeme se može kuhati u kašu ili samljeti u prah. Samljeveno u prah je djelotvornije.

Ljekovito djelovanje: piskavica je od davnina poznata kao dobro ljekovito sredstvo za rastvaranje sluzi. Sprečava upale, smekšava, upija i pospješuje zarašćivanje rana. Sjeme stucano u prah koristi se za pripremanje obloga, što ublažuju bolove gihta (uloga), neuralgije, išijasa i oteklina žlijezda. Ti oblozi liječe teške čireve na koži, stvaranje fistule, gnojenja kostiju, otvorene rane na nogama i čireve na stegnu. Pomiješana s drugim ljekovitim biljem piskavica se koristi u liječenju mnogih drugih bolesti.
Kašika svježe samljevenog sjemena piskavice uzima se tri puta dnevno – prije jela sa pekmezom, marmeladom ili voćnim sokom – da se neutralizira miris – te služi za jačanje oslabljenog i iznemoglog organizma. Posljedica moždanog udara je i paraliza jezika, brzo će pomoći ovaj čaj od piskavice koji se pije dosta topao, 2-3 male kašikice dnevno, ili hladan, ali tada u gutljajima. Priprema se tako da se 1 kafena kašičica biljke kuha 5 minuta u 2 dl vode kojoj se doda 1 kašičica meda. Protiv boli u vratu i grudima, čira na želucu i crijevima, visoke temperature, sluzi u plućima, proširenja pluća i teške astme: čaj od 1 kašikice sjemena piskavice, pola velike kašike samljevenog sjemena komorača i 1 velika kašika meda. Sve se prelije sa četvrtinu litra kipuće vode, kuha se 2 minute, poklopljeno ostavi da stoji 10 minuta i procijedi. Pije se svaki sat po 1 velika kašika. To sjeme koje je bogato fosforom, kalcijem, lecitinom, nukleoalbuminima, zamjenjuje riblje ulje u liječenju rahitisa, skrofuloze, iznemoglosti, osteomelitisa i slabe mliječnosti dojilja. Svježe samljeveno sjeme ukoliko se samo upotrebljava treba uzimati sa pekmezom ili voćnim sokom da se izgubi miris, koji se inače gubi kroz kožu. Protiv šećerne bolesti: po 20 grama sjemena piskavice, dobričice, lista borovnice, gujine trave i mahuna pasulja usitniti i dobro izmiješati. Četiri supene kašike smjese kuhaju se pola sata u pola litre vode, pije se po čaša čaja prije jela.

Tekst preuzet sa stranice: www.narodnilijek.com